U obnovi voznog parka sve češće posežemo za polovnim vozilom, a pređena kilometraža je jedan od jakih faktora pri izboru. Šteta, jer nerijetko je netačna.
Nema sumnje, kupovina polovnog vozila je vrlo zahtjevan proces u kojem se zbog loše odluke mogu izgubiti hiljade maraka. Kilometraža automobila je podatak kojim se može manipulisati, a povod je, naravno, želja za prikrivanjem veće kilometraže. Naime, potrošenost svih sklopova kao i općenito stanje automobila velikim dijelom ovise o pređenoj kilometraži. Prevedeno, kupovinom automobila sa skinutom kilometražom kupac plaća višu cijenu nego što vozilo uistinu vrijedi.
Kompanija carVertical, koja provjerava povijest vozila na temelju broja šasije, provela je istraživanje kako bi utvrdila na kojim automobilima se najčešće skida kilometraža. Pri tome su podatke prikupili iz vlastite opsežne baze podataka.
U periodu od 12 mjeseci, između oktobra 2019. i oktobra 2020., djelatnici carVerticala su prikupljali podatke s različitih tržišta širom svijeta, uključujući Češku, Francusku, Njemačku, Hrvatsku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku, Sloveniju, Slovačku, Latviju, Bugarsku, Ukrajinu, Srbiju, Rusiju i Sjedinjene Američke Države.
BMW je najpopularniji predmet prevare
Dobiveni popis sadrži postotke automobila sa skinutom kilometražom na temelju svih promatranih modela.
Dostupni podaci otkrivaju da su slučajevi skidanja kilometraže najčešći među automobilima njemačkih proizvođača, i to posebno iz premium segmenta. Nepošteni trgovci polovnim automobilima najčešće skidaju kilometražu na vozilima poput BMW-ove serije 7 ili X5. Istraživanje je pokazalo da gotovo svaki treći BMW serije 7, X5, pa i serije 5 ima skinutu kilometražu.
Osim na BMW-u, skida se i na Audijima (A5/A6), Mercedesovoj E klasi, te “ekonomskim” markama poput Škode i Volkswagena.
Skidanje kilometraže je češće kod starijih automobila
Jedan od ključnih faktora vezanih za skidanje kilometraže je starost vozila, s time da su stariji automobili češće mete ovakvih prevara. Istraživanje je pokazalo da je većina premium vozila sa skinutom kilometražom starija od onih iz ekonomske klase.
Najpopularniji BMW-ovi modeli sa skinutom kilometražom su stari između 10 i 15 godina. Kada je pak u pitanju Mercedesova E klasa, najviše se skidaju kilometri na vozilima proizvedenim između 2002. i 2004. godine.
Kod jeftinijih vozila iz ekonomske klase kilometraža se skida na novijim vozilima, koja još imaju visoku cijenu. Tako će se tijekom prvih deset godina najčešće skidati kilometraža na polovnim bestselerima poput VW Passata ili Škode Octavije i Superba.
Najopasnije je kupovati polovne premium dizelaše
Zanimljiva je i usporedba prema tipu goriva. Dizelaši u pravilu prelaze veće kilometraže pa je i kod njih češći slučaj ilegalnih intervencija. Vrlo često se iz zemalja zapadne Europe uvoze automobili koji su prešli i preko 300.000 kilometara, a potom se nakon skidanja kilometraže prodaju po visokim cijenama na tržištima poput našeg. A da stvar bude gora, to su vozila kojih se na Zapadu rješavaju zbog visokih troškova održavanja i onda ona završe na istoku Europe i Balkanu kao tražena roba.
Rumunija je neslavni predvodnik
Očekivano, prevare s kilometražom su mnogo učestalije u zemljama Središnje i Istočne Europe, dok je njihova prisutnost u zapadnim zemljama značajno manja.
Najveći udio automobila sa skinutom kilometražom bilježe one zemlje u kojima je snažan uvoz polovnih vozila iz Zapadne Europe. Kod svakog desetog automobila u Rumuniji ili Latviji postoji velika mogućnost manipulacija brojem kilometara.
Evo kako možete provjeriti je li vraćena kilometraža na autu
Vozila ga žena do pijace i nazad, jedna je od rečenica koju koristi većina prodavača polovnjaka
Prilikom kupovine polovnog automobila gotovo je nemoguće sa sigurnošću utvrditi da li je kilometraža prava ili se nesavjesni prodavač dosjetio da poveća cijenu vozilu sa veoma malim ulaganjem.
Međutim, da je kilometraža vraćena, može se naslutiti na osnovu unutrašnjosti automobila: sjedišta, papučica ili obloge volana.
– Čim vidiš da polovan automobil ima ispod 160.000 a da nije proizveden prije dvije ili tri godine, znaj da je gazda nešto petljao sa kilometražom – jedan je od savjeta koji se može čuti od iskusnijih kupaca i prodavača polovnjaka.
Jer, veoma je jednostavno manipulirati podacima sa kontrolne table jer su i softveri, ali i uređaji za mehaničko vraćanje analognih kilometar-satova poprilično rasprostranjeni. Koliko su prevare sa kilometražom učestale, najbolje govori činjenica da se na velikom broju internet foruma već godinama raspravlja o tome koji su softveri najpogodniji za vraćanje brojki.
– Možda je ipak malo lakše otkriti kada neko vrati sat sa 200.000 prijeđenih kilometara na, recimo, 80.000. Prvi pokazatelj lažne kilometraže je pohabana i stara unutrašnjost. Sigurno kod automobila koji su prešli 80.000 kilometara nisu pokidane presvlake na sjedištima, pohabane papučice niti je izlizana obloga volana. Također dugmad za paljenje svjetala i za uključivanje četiri žmigavca ne bi trebalo biti izlizana. Mada realno, sve to prodavač može i promijeniti, tako da nema pravog recepta.
Za neke marke postoji tzv. elektronska historija, pa se za samo nekoliko sekundi može preko računara provjeriti da li je ponuđeni automobil servisiran u ovlaštenim servisima i koliko je otprilike mogao prijeći kilometara na osnovu godišta. To posebno važi za automobile uvezene iz Njemačke.
Najjednostavnije je da od prodavača tražite broj šasije i u servisu na osnovu tog broja provjerite podatke o kilometraži, kao i o mijenjanim dijelovima. Sa druge strane, od kilometraže može biti važnije znati da li je automobil redovno servisiran, da li je vožen u gradskim uslovima, u privatne ili službene svrhe.
Kada neko kupuje polovan auto, treba sputati želju za tim da što prije kupi prevozno sredstvo i treba uključiti mozak. Jedan automobil koji se neprestano vozi u prosjeku kod vozača koji ga voze u privatne svrhe prijeđe 15.000 ili u poslovne svrhe 30.000 kilometara godišnje. To treba pomnožiti sa godinama starosti i eto okvirne kilometraže.Naravno morate uzeti u obzir da sva vozila koja se importiraju u našu državu dolaze od strane velikh lizing kuća, a to su uglavnom vozila koja su se koristila u poslovne svrhe.
Kod polovnjaka koji su prešli 100.000 kilometara i više treba obratiti pažnju na to da li su zamijenjeni osnovni potrošni dijelovi, poput kočnica i diskova. Prva stvar koju treba promijeniti nakon kupovine polovnjaka jeste zupčasti remen, koji nije jeftin, ali se uvijek ispostavi kao pravo ulaganje. Također se preporučuje zamjena ulja i filtera.
Međutim, ovdje ima i druga strana priče – većina vlasnika automobila u državama zapadne Evrope prelazi veoma velike udaljenosti sa svojim automobilima, tako da prosječna kilometraža automobila iz npr.Njemačke u većini slučajeva daleko nadmašuje one koji se vide u Bosni i Hercegovini. Za mnoge Nijemce voziti čak preko 100 kilometara na posao nije neki izazov – pogotovo jer je za korištenje autocesta (često bez ograničenja brzine) potrebno relativno malo vremena.
S obzirom da vozači u Njemačkoj koriste kvalitetne ceste, često bez ograničenja brzine, mogu si priuštiti troškove goriva i jednostavno vole putovati, nemoguće je očekivati da automobili uvezeni od tamo imaju malu kilometražu. Prava kilometraža počinje od 30 000 kilometara godišnje, a to se odnosi na prilično male gradske automobile. U slučaju limuzina sa dizelskim motorom (i koji su stoga uglavnom namijenjeni za vožnju na duže relacije) lako se može pretpostaviti 40, 50, 80 ili čak 100.000 kilometara godišnje.
Sve ovo je prilično u suprotnosti sa očekivanjima BiH potrošača, koji obično očekuje ne više od 300.000 kilometara, čak ni u 15-godišnjem dizelu.
