Kako pomoći povrijeđenim u saobraćajnoj nesreći?

Šta učiniti kad primijetimo saobraćajnu nesreću? Vjerojatno su se mnogi ljudi za volanom to upitali, nadajući se da ipak nikada neće doći u tu neugodnu situaciju. Međutim, život ne bira! I zato, doista, što napraviti ukoliko prvi dođemo na mjesto incidenta?
Najprije treba procijeniti situaciju, utvrditi sigurnosne rizike i osigurati mjesto nesreće. Ako se mjestu nesreće približavamo u vozilu, potrebno je smanjiti brzinu, zaustaviti se na sigurnoj udaljenosti uz rub ceste, isključiti motor i upaliti sva četiri žmigavca. Na cestu nikada ne smijemo istrčavati, svakako se preporučuje obući reflektirajući prsluk i postaviti sigurnosni trokut iza vozila, a ukoliko je moguće sigurnosne trokute postaviti u oba smjera.
Ako procijenimo da mjesto nesreće nije sigurno, trebamo udaljiti ostale sudionike, pozvati hitne službe i pričekati na sigurnoj udaljenosti. Ukoliko je siguran pristup, važno je da pružimo prvu pomoć ozlijeđenima, da ostanemo smireni i da vodimo računa o osobnoj zaštiti. No, kako možemo najtačnije procijeniti stanje ozlijeđenih?
Prije svega moramo uzeti u obzir okolnosti i sile koje su djelovale prilikom nastanka nesreće, jer su vrsta i broj ozljeda povezani s njezinim uzrokom. Procjenu stanja unesrećene osobe uvijek započinjemo prvim pregledom, po mogućnosti u položaju u kojem je osoba zatečena.
Prvim pregledom utvrđujemo stanja koja izravno ugrožavaju život, a pregled se odvija sljedećim redoslijedom: prvo provjerimo je li unesrećena osoba pri svijesti, zatim je li dišni put prohodan, potom provjeravano diše li osoba normalno ili ne diše normalno, te ima li znakova jakog vanjskog krvarenja. Tek nakon zbrinjavanja ozljeda koje ugrožavaju život, započinjemo s detaljnijim, odnosno drugim pregledom u cilju pronalaženja drugih ozljeda ili bolesti.

Kako zbrinjavamo spomenuta stanja koja ugrožavaju život?
Ako je osoba bez svijesti, a diše normalno, tada je postavljamo u stabilan bočni položaj. Ukoliko je osoba bez svijesti i ne diše, odmah pristupamo oživljavanju. Ako primijetimo jako vanjsko krvarenje, potrebno je zaustaviti ga u što kraćem roku, a ukoliko se osoba guši, potrebno je izvesti postupak prve pomoći kod gušenja.
Veoma važno je poznavati brojeve hitnih službi, osobito broj hitne medicinske službe 124 (Bosna i Hercegovina), te pravovremeno uputiti poziv. Također, sugeriže da osobitu pažnju trebamo obratiti na ozljede kičme, jer nestručnim pružanjem pomoći prilikom pomicanja možemo izazvati trajne posljedice ili smrtni ishod.
Ozljede kičme vrlo često susrećemo u saobraćajnim nesrećama te ako sumnjamo na takvu vrstu ozljede, ne smijemo pomicati unesrećenu osobu osim ako joj prijeti životna opasnost, ako ne diše ili ako ne diše normalno.
Nakon pružene prve pomoći, potrebno je ostati uz ozlijeđenu osobu, pratiti njezino stanje i svakako, ukoliko je pri svijesti, pružati joj i psihosocijalnu podršku, smirivati je i ohrabrivati!
Smjernice iz prve pomoći (laička prva pomoć) se ažuriraju svake 4 godine, pri čemu se ponekad radi o neznatnim promjenama i preporukama, a ponekad o uvođenju većih izmjena. Naravno, sve promjene se uvode temeljem rezultata načnih istraživanja.
Prije nekoliko godina oživljavanje se radilo u omjeru 15:2, danas se radi u omjeru 30:2, odnosno, 30 pritisaka na grudni koš i 2 upuha. Naglasak je stavljen na održavanje cirkulacije, čak i ako osoba koja pruža prvu pomoć nije u mogućnosti ili nije voljna dati umjetno disanje, mogu se primijenjivati samo pritisci na prsni koš. Jednako tako uvriježena praksa je bila postavljanje čvrstog predmeta u usta kod epileptičnih napada, što danas nikako nije preporučljivo. Zatim, kod procjene stanja unesrećene osobe više ne gubimo vrijeme tražeći puls, već je dovoljno pravilno provjeriti disanje.
Jedna od važnijih smjernica iz 2016. godine odnosi se na postupke prve pomoći kod sumnje na ozljedu vratnog pršljenja.
Tu je u potpunosti izbačeno postavljanje ovratnika od strane laika, preporuka je glavu i vrat unesrećene osobe rukama održavati u neutralnom položaju, u ravnini s ostatkom tijela bez mogućnosti pomicanja. Ukoliko je osoba bez svijesti, a diše, dišni put joj se može osloboditi pažljivim podizanjem donje vilive ili postavljanjem u bočni položaj tehnikom rolanja. Također, u medijima često čujemo ili čitamo kako je dio prve pomoći vađenje jezika, što je apsolutno netačno i tim postupkom možemo naštetiti unesrećenoj osobi. Zato ponavljamo, ukoliko je osoba bez svijesti, a diše, potrebno ju je postaviti u stabilan bočni položaj i pozvati hitnu medicinsku službu. Ukoliko ne diše, nazvati 124 i započeti oživljavanje.