NaslovnicaKupujemo polovneKakve opasnosti donosi chiptuning?

Kakve opasnosti donosi chiptuning?

Brojni korisnici automobila imaju želju da njihov automobil (motor) raspolažu sa više snage, boljim performansama i manjom potrošnjom goriva.

Postavlja se pitanje – da li je to moguće?





Jeste, ali u određenim granicama.

Poznato nam je da je (Volkswagenov) motor, na primjer 2.0 TDI dostupan u izvedbama sa 110, 150, 190… KS, a isto tako i benzinski motori dolaze sa različtim snaga, iako nose istu oznaku I imaju jednaku radnu zapreminu.

U čemu je razlika? Motori koji imaju veću snagu, a jednaku radnu zapreminu, imaju različite parametra sagorijevanja goriva. Elektronski sklop nazvan ECU brine o mnogoborjnim parametrima sistema sagorijevanja, pa kontrolišu ubrizgavanje goriva i pritisak zraka I još mnogo toga.

Poznato je da motor raspolaže sa određenim “rezervama”, pa na primjer motor čija je snaga deklarisana kao 110 kW (150 KS), se može jednostavnim “zahvatom” nazvanim chiptuning, pojačati na na primjer 130 ili 140 KS.

Drugačije rečeno, elektronski sklop koji nadzire rad motora može se prilagoditi tako da motor isporučuje više snage i brtnog momenta, bez povećanja radne zapremine ili potrošnje goriva.





Na primjer, povećanjem maksimalnog broja obrtaja motora, povećava se i njegova snaga, ali do određenih granica. Ili čak, može se zadržati snaga, a smanjiti potrošnja goriva. Ova “igra” se zasniva na činjenici da motor ima određene “rezerve”, pa se na primjer njegova raspoloživa snaga i obrtni moment mogu povećati za otprilike 10-15% bez bilo kakvih mehaničkih zahvata. Jednostavnije rečeno elektronika koja nadzire rad motora se može “prevariti” pa povećati (u određenim granicama) dovod goriva i zraka, te povećati maksimalni broj obrtaja, čime će se povećati snaga i obrtni moment motora.

Međutim, za postizanje veće snage i obrtnog momenta, motor mora u procesu sagorijevanja “sagoriti” više goriva, a to znači da će mu u tom procesu trebati više zraka (kisika – O2) I da će zapremina izduvnih gasova (produkata sagorijevanja) biti veća. Također, postavlja se pitanje – hoće li mehanički sklopovi sve to izdržati, odnosno koliko će se smanjiti (skratiti) njihov vijek trajanja.

Na primjer, kod atmosferskih motora, moguće je ugraditi turbopunjač, koji će povećati pritisak punjenja, ali tada je neophodno smanjiti kompresioni odnos.

Da bi motor “usisao” više zraka za sagorijevanje, potrebno je povećati kapacitet usisnog Sistema, a kod turbopunjača, potrebno je osigurati da se taj sabijeni zrak I ohladi, što jednostavno zanči da osim izmjene turbopunjača, treba zamijeniti I intercooler. S druge strane, povećanjem dovoda goriva I zraka, povećava se I količina izduvnih gasova (produkata sagorijevanja), pa je potrebno prurediti I izduvni sistem, čiji zadatak je, između ostalog, da osigura I odrđene norme (aktuelno euro6) o emisiji polutanata. Tako izduvni sustem kod modernih automobile, je zapravo mala hemijska laboratorija, čiji zadatak je eliminacija neželjenih produkata sagorijevanja, kao što su čestice. Tako su u izduvnim sistemima katalizatori i filteri, a kod dizelskih motora i sistem SCR za eliminaciju NOx.
Drugačije rečeno za postizanje više snage (više od 10-15%), potrebne su izmjene na sistemima za opskrbu motora zrakom i na izduvnom sistemu.

Ni to nije sve, jer da bi se (povećana) snaga I obrtni moment uspješno prenijeli na podlogu, potrebne su I druge izmjene. Na primjer, kvačilo i mjenjač su predviđeni da mogu premijeti određenu snagu i obrtni moment, a njihove “rezerve” nisu neograničene. Ako motor isporučuje 10-15% više snage i obrtnog momenta, to za mehaničke sklopove nije problem, ali ako zahtijevamo više od toga, tada je neophodno zamijeniti kvačilo i mjenjač. Osim toga, sistemi raspodjele obrtnog momenta na točkove, kao što je na primjer diferencijal, ili sistem vješanja, imaju svoja ograničenja. Zato se nerijetko na tuniranim automobilima vrše prepravke i tih sistema.

Osim toga, u slučaju povećanje snage motora, povećavaju se I opterećenja u samom motoru. Nerijetko je u takvim slučajevima potrebno zamijeniti klipove, klipnjače, radilicu, bregasta vratila… Naravno, radi se o dijelovima koji imaju jednake fizičke dimenzije, ali su napravljeni od drugačijeg (skupljeg) materijala. Motor koji ima veću snagu generiše više toplote, koju je neophodno odvesti u okolinu, što zahtijeva povećanje kapaciteta sistema hlađenja.

Naravno, ni to nije sve, jer automobile kod kojih je na “pravi” način povećana snaga motora će nesumnjivo imati i bolje performanse, odnosno za ubrzanje će biti potrebno kraće vrijeme, a maksimalna brzina će biti veća. Zbog toga bi trebalo revidirati sistem vješanja, te na felge postaviti gume sa većim brzinskim indeksom.




VEZANI ČLANCI




KUPUJEMO NOVE