Mercedes-Benz je pristao platiti kaznu od oko 137 miliona eura (150 miliona američkih dolara) kao nagodbu zbog optužbi da je u preko 200.000 dizel vozila na američkom tržištu instalirao takozvani “softver za varanje”. Ovim sporazumom okončana je tužba koalicije državnih tužilaca iz više američkih saveznih država.
Iako je skandal “Dieselgate” postao sinonim za Volkswagen, ovaj slučaj jasno pokazuje da su i drugi veliki proizvođači koristili slične prakse. Prema istražiocima, Mercedes je u periodu od 2008. do 2017. godine opremio preko 211.000 vozila softverom koji je umjetno snižavao emisije štetnih plinova isključivo tokom laboratorijskih testova.
Kako je softver radio?
Tajni softver je prepoznavao kada je automobil bio u režimu testiranja emisija i tada aktivirao posebne, ekološke modele rada. Međutim, u stvarnim uslovima vožnje na cesti, emisije dušikovih oksida (NOx) mogle su premašivati zakonske granice i do 30-40 puta.
Obmana potrošača i posljedice
Nagodba ističe da je Mercedes istovremeno ova vozila marketirao kao “čista”, “zelena” i u skladu sa svim propisima, što je direktno varalo kupce. Kao dio nagodbe, kompanija će:
- Platiti oko 110 miliona eura (120 miliona $) američkim saveznim državama za projekte poboljšanja kvaliteta zraka.
- Pridržati oko 27,5 miliona eura (30 miliona $) kao uslovnu kaznu, koju će izbjeći samo ako popravi ili povuče sva vozila s ilegalnim uređajima.
- Ponuditi vlasnicima pogođenih vozila po oko 1.830 eura (2.000 $) za izvođenje odobrenih softverskih modifikacija.
- Dobiti zabranu prodaje ili iznajmljivanja bilo kojeg automobila s neovlaštenim softverom.
Koji modeli su uključeni?
Na listi pogođenih modela nalaze se popularne linije iz perioda 2011.-2016. godine, uključujući:
- E350
- SUV modeli: GL, GLE, GLK, ML
- Limuzine klase S
- Minivan R-klase
- Komercijalni kombi Sprinter
Rokovi za vlasnike
Vlasnici pogođenih Mercedes-Benz vozila imaju rok do kraja septembra 2026. godine da podnesu zahtjeve za naknadu i besplatne modifikacije.
Ovaj slučaj predstavlja još jedan značajan iskorak u istragama koje su započele “Dieselgate” aferom, ukazujući na sistemske probleme u autoindustriji u pogledu ispravnosti podataka o emisijama.
