Nikada u historiji automobilske industrije nismo bili svjedoci tako brze revolucije kao u posljednja dva desetljeća. Savremeni automobili, iako naoko slični svojim prethodnicima, potpuno su drugačiji. Šta se promijenilo?
Lamborghini Murcielago, Škoda Superb, Peugeot 307 i Citroen C5, samo su neki od modela koji otvaraju prvo automobilsko desetljeće 21. stoljeća. Iako najstariji gotovo pune već 20-u godinu, Murcielago i dalje oduševljava, a ostali su uobičajeni prizor na cestama. Toliko uobičajeni da ih još uvijek doživljavamo kao savremene automobile. Čak šta više prosječna starost automobila koji se svakodnevno voze po cestama Bosne i Hercegovine iznosi 17 godina.
Međutim, oni se radikalno razlikuju od današnjih kolega i to nije iznenađujuće. U posljednja dva desetljeća dogodile su se revolucionarne promjene brzinom koju automobilski svijet nikada prije nije vidio .
Limuzine i hatchback?
Početkom 21. stoljeća tek se počelo razvijati tržište SUV-ova i crossovera. Takvih automobila u Americi nije nedostajalo, ali u Evropi su se klasični segmenti u obliku srednje klase i kompaktnih vozila držali jako čvrsto. Svaki proizvođač koji poštuje sebe imao je u svojoj ponudi barem jedan model koji se podudarao s gore spomenutim kategorijama, a uz to je bio dostupan u raznim verzijama karoserije.
Golf smo mogli kupiti kao karavan, limuzinu (Bora), a također i kao hatchback i također s 3 vrata. Danas su vrata s 3 vrata izumrla vrsta, a rasponi su ograničeni samo na najisplativije verzije. Vladaju sve vrste SUV-ova i crossovera, koji dominiraju u gotovo svim segmentima tržišta. Bez obzira govorimo li o gradskim automobilima, reprezentativnim automobilima ili porodičnim automobilima, kupci žele modele masivnog izgleda s visokim vozačkim položajem.
U međuvremenu s tržišta nestaje sve više klasičnih automobila, poput Ford Fusion (Mondeo) u Americi ili Passat (u Americi i Evropi), koji su godinama okosnica obje marke. Znak vremena i jasan primjer promjena koje se događaju u automobilskoj industriji 21. stoljeća.
Ekologija prije svega
Standardi emisije izduvnih gasova oblikuju tržište, posebno evropsko, gdje smo za manje od dva desetljeća doživjeli razdoblje dizelskog entuzijazma i razvoja dizelskog pogona sve do njegove brze marginalizacije, uglavnom započete dieselgateom, skandalom izduvnih gasova koji je izbio u koncernu Volkswagen 2015. godine. Danas, nakon samo 5 godina, dizel je cenzurisan u Evropi i postupno nestaje iz modela mnogih proizvođača.
Njegovo mjesto postupno zauzimaju hibridi koji posljednjih godina doživljavaju pravi procvat zahvaljujući gore spomenutim emisijskim standardima. Proizvođači rado kombinuju motore s unutrašnjim sagorijevanjem s električnim pojačivačima, što je u slučaju snažnijih automobila većeg kapaciteta često jedini način da se razina emisija smanji na zahtjeve koje nameću službenici EU.
Međutim, najveća revolucija primjećuje se u segmentu električnih vozila, koji prije 20 godina zapravo nije postojao, a danas većina marki ima svoje predstavnike. Štaviše, razvoj elektromobilnosti jedan je od glavnih ciljeva za budućnost, koji su proglasili evropski proizvođači. Trenutno je najveći pobornik električne motorizacije Volkswagen, koji je skandalom izduvnih gasoova vjerojatno puno pridonio električnoj revoluciji. Međutim, više od toga dugujemo Tesli.
Marke gube na važnosti
Godina je 2012. Tesla, koji postoji samo 9 godina, predstavlja svoj prvi samostalno dizajnirani automobil masovne proizvodnje, Model S. Što se tiče debija na tržištu, automobil ostavlja nevjerojatan dojam. Izgleda moderno i elegantno, pruža performanse dostojne sportskog superautomobila, a ovaj je praktičan i pokretan električnom energijom.
Tada je svijet shvatio da električni pogon može biti atraktivan poput motora s unutrašnjim sagorijevanjem. Danas to niko ne pokušava dovesti u pitanje, a primjer Kalifornije i Norveške najbolji je dokaz da je s pravom infrastrukturom i propisima moguća električna revolucija.
Niti jedan brend nije mu toliko pridonio kao Tesla. Kompanija koja je za manje od deset godina od svog osnivanja postala div koji je prepoznat u cijelom svijetu i živi dokaz da duga tradicija, bogata historija i specifična slika nisu bitni za uspjeh u automobilskoj industriji.
U svakom slučaju, Tesla ovdje nije jedini primjer. Slična je situacija s Daciom i korejskim proizvođačima, na čije se proizvode početkom 21. stoljeća gledalo s nepovjerenjem. Danas Dacia ima niz uspješnih modela u Evropi, a Kia i Hyundai stvaraju automobile koji u mnogim pogledima desetljećima nadmašuju svoje prepoznate konkurente. Kupci očekuju dobar proizvod, ne nužno i određenu marku, koja u eri globalizacije sve češće nije ništa više od logotipa na haubi.
Sigurnost prije svega
Svi procesi koji su se odvijali u automobilskom svijetu u posljednjih 20 godina imaju jednak broja kao pristalica tako i protivnika i izazivaju puno kontroverzi. Međutim, dva desetljeća 21. stoljeća donijela su nam i osjetno poboljšanje nivoa sigurnosti automobila, što je teško shvatiti kao negativnu pojavu.
Četiri zračna jastuka i ABS. To je bio industrijski standard prije 20 godina. Da, već su postojali bolje opremljeni automobili sa zračnim zavjesama, kontrolom proklizavanja i stabilizacijom, ali danas su to elementi koje možete pronaći u svakom jeftinom automobilu koji se nudi na evropskom tržištu.
Štaviše, u 21. stoljeću proizvođači su se počeli ozbiljno fokusirati na rješenja za sprečavanje nesreća, a ne samo na smanjenje njihovih učinaka. Posljednjih 10 godina bilo je razdoblje povećanog razvoja svih vrsta sistema za podršku vozaču, koji su usavršeni do te mjere da podržavaju vožnju bez sudjelovanja vozača pod određenim uslovima. I dok je gore također kontroverzno među tradicionalistima, teško je minimizirati ulogu prednjih asistencija ili pomoćnika u traci, koji štite ometene vozače od sudara.
Automobil je više od prijevoznog sredstva
Radio i navigacija najbolje su na šta smo mogli računati prije 20 godina kada je riječ o automobilskim informacijsko-zabavnim sistemima. Danas su automobili postali tableti na točkovima, a veliki ekrani osjetljivi na dodir visoke rezolucije smješteni su u kabinama vozila iz svih segmenata tržišta. Interijeri automobila postali su digitalni, omogućujući ne samo upravljanje funkcijama vozila, već i povezivanje s vanjskim svijetom ili korištenje usluga koje su postojale samo u mašti najvećih štrebera prije desetak godina.
Možete razgovarati o ljepoti nadzornih ploča prošaranih ekranima ili ispitati ergonomiju njihova rada. Međutim, to neće promijeniti činjenicu da zahvaljujući elektroničkim višenamjenskim ekranima automobili više nisu samo prijevozno sredstvo. Danas su to kompjuteri na točkovima s pristupom Internetu i multimedijskom zabavom koja smo prije 20 godina mogli koristiti samo kod kuće, pod uslovom da imamo brzu vezu.
To je rezultat dinamičnog razvoja novih tehnologija od kojih se mnogi korisnici ne namjeravaju rastati u automobilu. Pronaći svoju omiljenu muziku, pronaći restoran i pročitati njegov jelovnik ili naznačiti automobil na parkiralištu putem aplikacije na pametnom telefonu danas nije problem. Baš poput automatskog poziva u slučaju nužde na mjesto nesreće u sklopu sistema eCall , koji je od 2018. godine obavezna oprema za nove automobile u Evropi, ali radi političkih previranja 112 broj još nije zaživio u Bosni i Hercegovini.
U posljednja dva desetljeća automobili su se promijenili do neprepoznatljivosti, a jedino što im je zajedničko s dizajnom s početka 21. stoljeća jest to što imaju točkove i volan. Ostalo je primjetno evoluiralo i sve ukazuje na to da je ovo proces koji tek uzima maha. U trećem desetljeću možemo voziti samo autonomne modele koji se napajaju električnom energijom. Da li je ovo pozitivna vizija? Svako će sam prosuditi.
