Evropski parlament je dao konačno odobrenje za obveznu primjenu nulte stope emisija novih automobila i kombija od 2035. godine, što znači da se za 12 godina više neće moći prodavati novi automobili na benzin i dizel.
Novi standardi emisija CO2 za automobile i kombije dio su zakonskog paketa “Spremni za 55”, a podržani su s 340 glasova za, 279 protiv i 21 suzdržanim. Uredbu su podržali zastupnici socijaldemokrata, zelenih i liberala, prenosi index.hr
“Ovom uredbom potiče se proizvodnja vozila s nultim i niskim emisijama (…) Ti ciljevi pružaju jasnoću automobilskoj industriji i potiču proizvođače automobila na inovacije i ulaganja. Potrošačima će kupnja i korištenje vozila s nultim emisijama biti pristupačniji, a brže će se razviti i tržište rabljenih vozila. Tako će održivi prijevoz postati dostupan svima“, rekao je izvjestitelj iz kluba liberala Jan Huitema (Renew).
Benzinci i dizelaši neće nestati
Za 12 godina više se neće moći prodavati novi dizelaši i benzinci, već isključivo nova vozila s nultom stopom štetnih emisija. Prijelazni ciljevi smanjenja štetnih emisija za 2030. su 55 posto za automobile i 50 posto za laka gospodarska vozila. U praksi to znači da novi automobili i kombiji na tržištu više neće smjeti ispuštati CO2, ali s cesta neće nestati automobili s motorima na unutrašnje sagorijevanje.
Građani će i nakon 2035. godine moći još voziti svoje automobile s motorima na unutrašnje sagorijevanje, pa i kupovati rabljene automobile na benzin i dizel. Nakon konačnog glasanja na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta tekst još treba formalno odobriti Vijeće prije objave u Službenom listu EU.
Veliki paket EU
Drugi stup paketa “Spremni za 55” je porez na ugljik, koji će plaćati neevropske kompaije na vanjskim granicama bloka kako bi se osiguralo da onečišćeniji uvoz ne ulazi u EU zahvaljujući dampinškim cijenama. Porez će se zvati Mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika (CBAM). Kompanije koje uvoze robu u Evropsku uniju morat će kupiti dozvole za ugljik, a upravo bi taj dio zakona mogao razljutiti europske trgovinske partnere kao što su Rusija, Kina i Indija.
Iz svojih izvora agencija AFP doznaje o ozbiljnim sukobima u Evropskoj komisiji tokom finalizacije prijedloga. Posebno su osjetljiva pitanja uvođenja upotrebe održivih goriva, koja su mnogo skuplja, u javni prijevoz, grijanje i rashlađivanje, kao i u građevinarstvo.
Druga velika bitka očekuje se s avioprijevoznicima zbog poreza na gorivo za letove unutar Evropske unije te se turistička odredišta poput Španjolske, Portugala i Grčke nadaju razvodniti taj zakonski prijedlog. Istočne članice bloka, ponajprije Poljska, koja se oslanja na ugljen, protivit će se ciljevima smanjenja emisija stakleničkih plinova.
Aktivisti za zaštitu okoliša nisu zadovoljni planovima o širenju prirodnih apsorbera ugljika kao što su šume i zelene površine, strahujući da je to nešto čime bi zamaskirali nedovoljno ambiciozan plan smanjenja emisija stakleničkih plinova.
Uzlet električnih vozila
Na automobilskom tržištu, koje je pretrpjelo težak udarac pandemijom koronavirusa, električna vozila snažno napreduju.
“Udio električnih automobila je 8 posto svih registriranih vozila u zapadnoj Europi u prvih pet mjeseci 2021. godine, odnosno 356.000 vozila, što je više nego u cijeloj 2019.“, kaže njemački analitičar Matthias Schmidt.
Novi propisi još će više favorizirati električna vozila i sve više voditi prema odbacivanju hibridnih i hibridnih vozila s punjenjem, koja kombinuju benzinski motor i bateriju. To je velik izazov za industriju koja zapošljava 14.6 miliona ljudi u Evropskoj uniji i koja još snažno računa na tranzicijsku tehnologiju.
