Preniska brzina ne znači samo povećanu potrošnju goriva. Također, postoji rizik od mnogih ozbiljnih i skupih kvarova.
Šta možemo očekivati sporom vožnjom na niskim obrtajima?
Vožnja preniskom brzinom – Kurs vožnje
Toko kursa vožnje, mnogi instruktori zaboravljaju da vožnja u četvrtoj ili petoj brzini brzinom od 40-50 km/h može biti štetna. Mnogi se vozači i dalje pridržavaju ovih pravila, bez obzira na posljedice. Već nakon nekoliko desetaka hiljada prveženih kilometara, pojaviće se prvi uznemirujući simptomi i pojaviće se potreba za skupom posjetom mehaničaru. Slijediti načela eko-vožnje ima smisla, ako to činimo pametno. Održavanje niskih obrtaja motora u najvišem stepenu prenosa, ima smisla ako vozite po ravnom tlu konstantnom brzinom i sa motorom na radnoj temperaturi. Također, ne brinite previše zbog pokazatelja koji sugeriše da ste u višoj brzini. Vrijedno je slušati motor i “hvatati” uznemirujuće vibracije. To su prvi simptomi rada ispod sigurne brzine vrtnje.
Kako ići uzbrdo? Niži stepen prenosa
Kada se penjete na brdo, vrijedi unaprijed prebaciti u brzinu niže. Automobil postiže optimalni obrtni moment unutar određenog raspona. Dizelski motori su obično najefikasniji između 1.750-2.500 o/min. Benzinski motori s prirodnim usisavanjem (atmosferski) iznad 3-4 hiljade o/min, a motori sa prednabijanjem, sa kompresorom ili turbokompresorom imaju znatno širi raspon optimalnog obrtnog momenta, obično od 2-5 hiljada o/min.
Vožnja pri preniskim brojem obrtaja je “ubijanje” motora. Drugačije rečeno, vožnja ispod granične vrijednosti broja obrtaja negativno utječe na radne elemente motora i pogonskog sklopa. Pokušaj naglog ubrzanja kada igla tahometra jedva priđe 1,5 ili 2 (hiljada o/min), djeluje upravo suprotno od onoga što očekujete. Automobil vrlo sporo, (ako ikako) ubrzava, a također troši više goriva i stvara nepotrebna opterećenja za habajuće dijelove motora.
Vožnja preniskom brzinom – posljedice. Sistem radilica-klip
Ovaj element je najosjetljiviji na ovaj stil vožnje. Kada je brzina obrtaja preniska, na ljuske klipnjača i radilicu djeluju nepovoljne sile. Također je potrebno spomenuti klipove koji su izloženi znatnom bočnom preopterećenju, pod velikim opterećenjem i niskom vrijednosti okretaja. U ekstremnim slučajevima njihovi će se prstenovi oštetiti, što može dovesti do pucanja klipova u cilindrima. Zbog toga će biti potrebno izvršiti remont motora. U najstarijim konstrukcijama motora, takav popravak nije jeftin, a kod novijih motora – isplativije je kupiti rabljen (ispravan) motor, nego trošiti vrijeme I novac na popravku.
Vožnja preniskom brzinom – kvar. Dvomaseni zamajac
Ovo se rješenje do sada koristilo u dizelskim motorima, iako ga sve više proizvođača pokušava instalirati I u benzinske motore. POstupak zamjene nije jeftin, a radni vijek je obično oko 150-200 hiljada km. Ako vozite na preniskim obrtajima, radni vijek će biti upola kraći, a može stradati I kvačilo.
Vožnja preniskom brzinom – troškovi. Osjetljiv lanac
Zanimljivo je da je rastezanje lanca prilično često kod novih automobila. Problem pogađa BMW, Nissan, Renault, kao i mnoge druge popularne marke. Vožnja pri preniskim okretajima ne pomaže u održavanju optimalne efikasnosti motora. Kao i u slučaju dvostrukog zamajca, ovaj način rada ubrzaće pojavu kvara i povećanje računa u radionici.
Vožnja u preniskim okretajima – kvarovi. Problematične naslage
Do nakupljanja naslaga ugljika često dolazi zbog prozaičnog razloga – previše opterećenja generiranog preniskim okretajima motora. Tvar se taloži na ventilima, klipnim prstenima i zidovima cilindara. Njegov višak očituje se padom snage, povećanom potrošnjom goriva i blokiranjem lopatica u VGT turbopunjačima. Oštećenje i naknadna regeneracija izduvnog sistema nisu jeftini. Naime, pro nižim obrtajima, a kada očekujemo da motor isporuči više snage I obrtnog momenta, u cilindre se ubacuje više goriva, koje zbog manjka zraka ne uspijeva sagorjeti u potpunosti, što osim povećanja potrošnje goriva, rezulitra stvaranjem naslaga, što opet može biti uzrok većem broju kvarova.
Savremeni motori s (turbo) punjačem su znatno otporniji na rad pri preniskim obrtajima. Često je najveći obretni moment dostupan već od 1.200-1.400 o/min, što omogućuje ugodnu vožnju. S većim opterećenjem putnika i prtljage, vrijedi održavati više obrtaje. Iako će automobil trošiti više goriva, odgodićemo rizik od ozbiljnog kvara.
Prilikom prelaska sigurnosne (donje) granice primijetićemo karakteristično “zveckanje” u dizelskom motoru, a drhtanje u benzinskim motorima. Tada vrijedi što brže prebaciti u niži stepen prenosa.
