Ideja da bi BMW, Volkswagen i Mercedes-Benz, stubovi njemačke i evropske ekonomije, mogli do kraja ove decenije prestati postojati onako kako ih danas poznajemo, zvuči nemoguće. Ipak, upravo je takvo uzbunjujuće upozorenje stiglo iz vrha njemačke ekonomske struke i izazvalo je pravu buru reakcija.
Predsjednik prestižnog Instituta za svjetsku ekonomiju u Kielu (IfW), Moritz Schularick, izazvao je šok u emisiji njemačke televizije ARD. Njegova poruka nije bila nimalo diplomatska: tradicionalni poslovni model “velike trojke” suočen je s egzistencijalnom prijetnjom .
On, doduše, ne govori o fizičkom nestanku omiljenih brendova s ulica, već o dubokom i bolnom restrukturiranju. To bi moglo uključivati spajanja, preuzimanja ili ulazak strateških investitora – scenarij koji bi Njemačku koštao dijela njene industrijske suverenosti. Prema Schularickovom mišljenju, automobilska industrija Njemačke nalazi se pred najvećom transformacijom u svojoj historiji i jednostavno presporo reagira.
Zašto “Kodak” scenario visi nad njemačkom industrijom?
Schularick upozorava na takozvani “Kodak moment”. Baš kao što je gigant fotografije propustio revoluciju digitalnih fotoaparata, njemački proizvođači bi mogli propustiti revoluciju softvera i umjetne inteligencije u automobilima .
Promjena više nije samo pitanje prelaska s benzina i dizela na baterije. Električna vozila traže potpuno nove lance snabdijevanja, drugačiju proizvodnju i infrastrukturu. Međutim, najveći izazov je potpuno novi pristup razvoju softvera. Automobil danas više nije samo mašina – postaje digitalna platforma. Veliki ekrani, stalna softverska ažuriranja, autonomna vožnja i umjetna inteligencija sve više određuju vrijednost vozila.
Upravo tu Njemačka, prema Schularicku, drastično zaostaje za Kinom i Sjedinjenim Američkim Državama, koje agresivno investiraju u baterijsku tehnologiju i autonomne sisteme. Dok se u Njemačkoj još vode rasprave o prošlosti, drugi grade budućnost .
“Mi raspravljamo o prošlosti, dok druge zemlje grade budućnost”, upozorio je Schularick, aludirajući na zastarjele debate o dizelu umjesto fokusiranja na autonomnu vožnju kao sljedeću veliku revoluciju .
Krvavi finansijski izvještaji: Brojke ne lažu
Napetosti se već vide u finansijskim rezultatima. Posebno je dramatičan bio pad dobiti kod Porschea, koji je zabilježio pad dobiti od čak 95,7% . To je odjeknulo kao zemljotres unutar cijele Volkswagen grupe. Ni drugi nisu pošteđeni – Mercedes-Benz se suočava s padom profitabilnosti, a tržište premium vozila postaje sve zahtjevnije i konkurentnije, uz sve jaču ponudu iz Kine .
Od 2019. godine, njemačka automobilska industrija izgubila je oko 120.000 radnih mjesta. Posebno su pogođeni dobavljači, koji čine kičmu industrijskog sistema. Radnici se suočavaju s neizvjesnošću, prekvalifikacijama i mogućim zatvaranjem pogona. Za zemlju čija je ekonomija decenijama počivala na izvozu automobila, ovo nije samo industrijsko pitanje, već i duboko društveno i političko .
“Rješenje po uzoru na Volvo”: Spas iz Kine?
Kao mogući spas, Schularick vidi scenarij koji naziva “rješenje Volvo” . Primjer švedskog Volvoa, koji je pod okriljem kineske kompanije Geely doživio potpuni preporod i tehnološku renesansu, pokazuje da promjena vlasništva ne znači nužno propast brenda.
Schularick smatra da bi i njemački proizvođači u budućnosti mogli tražiti partnerstva ili dublje saveze sa stranim investitorima – konkretno, kineskim. “Kineski investitor bi mogao donijeti tehnologiju, pristup novim tržištima i napredniju viziju električnih vozila i autonomne vožnje”, istakao je ekonomist . To ne znači da će BMW, Volkswagen ili Mercedes nestati, ali bi struktura vlasništva i način poslovanja mogli izgledati potpuno drugačije.
Bura reakcija: “Apsurdno!” vs. “Mora se nešto učiniti”
Ovako radikalne izjave nisu mogle proći bez oštre reakcije. Čelnica njemačke Udruge automobilske industrije (VDA), Hildegard Müller, odmah je reagovala nazvavši Schularickove tvrdnje “apsurdnima” . Ona je branila snagu njemačkih kompanija, ali je istovremeno oštro kritizirala njemačku politiku i visoke cijene energije koji dodatno opterećuju proizvođače .
Političar Zelenih Cem Özdemir također je odbacio ideju o Mercedesu u kineskim rukama. “Mercedes će ostati njemački proizvod”, rekao je odlučno, ali je priznao da su ozbiljne strukturne promjene neophodne kako bi se očuvala budućnost sektora .
Šta je istina? Propast ili nužna transformacija?
Dok Schularick crpi argumente iz globalnih trendova i upozorava na dramatično zaostajanje, njegovi kritičari ističu da njemački proizvođači i dalje posluju profitabilno i ulažu milijarde u razvoj. Novi električni modeli poput Mercedes CLA, BMW iX3 ili VW ID. Polo (koji stiže 2026.) pokazuju da inovacije nisu stale .
Ipak, suština Schularickove poruke nije senzacionalistička najava smaka svijeta, već ozbiljno upozorenje. Debata koja se vodi u Njemačkoj zapravo je pitanje da li će ta zemlja aktivno oblikovati budućnost mobilnosti ili će se prilagođavati odlukama donesenim u Pekingu, Silicijskoj dolini ili drugim centrima tehnološke moći.
Jedno je sigurno: automobilska industrija više nikada neće biti ista. Do kraja ove decenije mogli bismo gledati potpuno novu mapu globalne auto-industrije, u kojoj poznata imena ostaju, ali pravila igre i vlasnička struktura postaju sasvim drugačiji.
